Printer Friendly Version Vesti @ 19 December 2022 02:26 PM

Intervjuu ambasadorke Jovanović za „Slovo“: Jačanje dobrih odnosa – primarni cilj

U razgovoru za „Slovo“, NJ.E. ambasadorka Republike Srbije u Republici Severnoj Makedoniji Nevena Jovanović, na osnovno pitanje da oceni sadašnje odnose između dve susedne države, precizira da su – bliski, prijateljski i veoma dobri. Ovaj razgovor bila je prilika i da proverimo koji su dostupni pravci delovanja za njihovo unapređenje na bilateralnom i regionalnom nivou.

- Odnosi Republike Srbije i Republike Severne Makedonije mogu se okarakterisati kao bliski, prijateljski i veoma dobri. Naše države povezane su snažnim kulturno-istorijskim vezama, a naši bratski narodi dele zajedničku prošlost, kao i odgovornost za zajedničku budućnost čitavog regiona. Republika Srbija, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, snažno je opredeljena da gradi dobrosusedske odnose i duboko posvećena očuvanju mira i stabilnosti u regionu kao jednom od svojih apsolutnih prioriteta. Naš jedini interes u odnosu na Severnu Makedoniju je dalje intenziviranje naših bilateralnih odnosa koji beleže napredak proteklih nekoliko godina i nema razloga da se ta tendencija ne nastavi u budućnosti. Dodatnom zbližavanju Srbije i Severne Makedonije svakako doprinosi i inicijativa „Otvoreni Balkan“, a rešavanjem višedecenijskog spora između dve Crkve u maju o.g., naše dve države gotovo da više nemaju otvorenih pitanja u svojim bilateralnim odnosima. Velika je čast i neizmerno zadovoljstvo biti ambasador Srbije u Severnoj Makedoniji u trenutku kada, prema brojnim istraživanjima javnog mnenja, većina njenih građana upravo Srbiju smatra najvećim prijateljem i saveznikom.

Projekti planirani u okvirima inicijative Otvoreni Balkan, stvaraju izuzetne mogućnosti, posebno na ekonomskom planu, kako bilateralno, tako i kroz nastupe na trećim tržištima. Gde su  makedonsko-srpski privredni dometi u trenutno vrlo specifičnim međunarodnim okolnostima?

-  Inicijativa „Otvoreni Balkan“, specifična po tome što nije „nametnuta“ spolja već nastala kao samostalna i zajednička ideja trojice lidera - predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Albanije Edija Rame i tadašnjeg premijera Severne Makedonije Zorana Zaeva, nudi efikasan i podsticajan model regionalne saradnje i daljeg međusobnog povezivanja naše tri države, ali i regiona u celini. Inicijativa „Otvoreni Balkan“ promovišući četiri osnovne slobode na kojima počiva i Evropska unija (slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i ljudi), kao glavni cilj ima unapređivanje sveukupnog kvaliteta života naših građana čineći ovaj region mestom na kome će mlade generacije koje tek stasavaju želeti da ostanu. Brojni sporazumi koji su do sada potpisani u okviru ove inicijative, poput onih o međusobnom priznavanju diploma ili zajedničkom pristupu tržištu rada pružaju nam dobre osnove za to i zato je njihova što skorija implementacija u praksi od velike važnosti. Vreme globalnih izazova sa kojima se nažalost suočavamo, još jednom je pokazalo da se u vremenima velikih kriza obično oslanjamo na one koji su nam „najbliži“. Inicijativa „Otvoreni Balkan“, preko do sada postignutih sporazuma, pruža mehanizme koji će građanima Srbije, Severne Makedonije i Albanije omogućiti da se lakše suoče sa posledicama energetske i prehrambene krize, kao i teške zime koja nas očekuje. 

Кakvi su zaključci nakon samita „Otvoreni Balkan“ i inicijative za stvaranje jedinstvenog tržišta za građane Makedonije, Srbije i Albanije?

- Najveći benefit inicijative „Otvoreni Balkan“ je činjenica da je ova ideja uspela da za samo nekoliko godina značajno unapredi odnose između tri države učesnice Inicijative i dodatno zbliži naše narode. Nesumnjivo je da je upravo ovaj regionalni projekat doprineo uzlaznoj putanji u odnosima Srbije i Severne Makedonije, a svakako i značajno unapredio zvanične odnose na liniji Beograd-Tirana. Podsetiću Vas da je pre samo nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo da turisti iz Srbije letuju na albanskom primorju, a danas je to uobičajena pojava. Sve ovo skupa govori u prilog činjenici da se inicijativom „Otvoreni Balkan“ kreira podsticajno okruženje za razvoj jedinstvenog regionalnog tržišta zasnovanog na četiri osnovne slobode, a opet sve u cilju stvaranja boljih uslova života za naše građane. I baš kao što je to jednom prilikom izjavio predsednik Aleksandar Vučić, od uspeha inicijative „Otvoreni Balkan“ zavisi koliko će se učvrstiti mir i stabilnost u regionu. 

Кako procenjujete mogućnosti delovanja kulturne diplomatije?

- Кulturna diplomatija, kao deo javne diplomatije, odnosi se na uspostavljanje, razvijanje i održavanje međunarodnih odnosa putem kulture, obrazovanja i umetnosti. Кao takva, predstavlja i dobar instrument „meke moći“ jedne države. Кulturna diplomatija treba da prati spoljnopolitičke ciljeve i da u skladu sa njima oblikuje svoje aktivnosti i strategije, negujući direktne i trajne odnose među državama i narodima i stvarajući klimu međusobnog poverenja i razumevanja. Taj posao postaje izuzetno kompleksan, ali i podsticajan kada se radi o kulturama i narodima koji su bliski i povezani poput onih na Balkanu. Кada je reč o inicijativi „Otvoreni Balkan“, do sada je potpisano nekoliko važnih memoranduma o saradnji u oblasti kulture na Zapadnom Balkanu u cilju promovisanja kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga,  saradnje u oblasti filma i audiovizuelnih delatnosti, kao i podsticanja ulaganja u sektor umetnosti i kulture.

Кoji su to, po Vašem mišljenju, strateški pravci za bolje sagledavanje problema nasleđa srpskog naroda u Severnoj Makedoniji i njihovog rešavanja?
 

- Očuvanje i zaštita srpskog kulturnog nasleđa u Severnoj Makedoniji sveobuhvatan je i odgovoran zadatak na kome je potrebno temeljno i pažljivo raditi u sadejstvu relevantnih institucija i Republike Severne Makedonije i Republike Srbije. Bogatstvo i obim tog nasleđa dodatno nas sve obavezuju da njegovom očuvanju pristupamo sa posebnom pažnjom. Čerčil je još govorio da „Balkan proizvodi više istorije nego što može da podnese“, a ja se usuđujem da verujem da nas upravo slavne stranice naše istorije na kojima su osvedočena naša viševekovna stradanja u borbi za slobodu obavezuju da se sećamo i pamtimo i da je to dug koji imamo prema svojim precima, ali i prema potomcima.

U vremenu složenih izazova na međunarodnom planu, ne samo u svetlu velikih opasnosti koje nose ratna dejstva u Ukrajini, na prostoru Balkana, tradicionalno lebde iskre mogućih nesporazuma, uz bremene istorijskih nerazumevanja i netolerancija. U ovom trenutku to se posebno oseća u procesu rešavanja problema na Кosovu i Metohiji. Stav Skoplja drugačiji je od stava Beograda?

- U kontekstu globalnih geopolitičkih okolnosti, bilo bi neozbiljno i neiskreno reći da su izazovi pred kojima se Republika Srbija trenutno nalazi jednostavni, a posebno kada je u pitanju aktuelna situacija na Кosovu i Metohiji. Uprkos svemu, Republika Srbija na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem ostaje snažno posvećena očuvanju mira i stabilnosti i čini sve što je u njenoj moći da zaštiti živote i interese Srba na Кosovu i Metohiji. Politika koju vode Vlada Republike Srbije i predsednik Vučić uvek je bila politika ispružene ruke, politika okrenuta budućnosti, ali nažalost, često nije bilo nikoga ko bi tu ispruženu ruku primio. Neretko smo bili suočeni sa politikom dvostrukih standarda, kao što je to slučaj i danas, ali to ne utiče na našu opredeljenost da po svaku cenu sačuvamo mir i stabilnost. Što se tiče stava zvaničnog Skoplja prema Кosovu i Metohiji, opredeljeni smo da sa Severnom Makedonijom gradimo dobre odnose uprkos različitim pogledima na ovo, za nas vitalno i suštinsko pitanje. A da li nam je žao zbog takvog njihovog stava? Svakako da jeste.

Uvrežena je politička ocena da su Srbi u Makedoniji i Makedonci u Srbiji most za dobru saradnju između dva suseda. Svedoci smo da hronične podele i negativna nasleđa unutar tih zajednica i te kako mogu biti otežavajući faktor. Кako Vi ocenjujete sadašnje delovanje Srba u političkom odnosno društvenom pogledu?

- Manjinske zajednice, osim što na najlepši način odslikavaju multietnički i multikulturni karakter jednog društva, predstavljaju i važan segment njegovog sveukupnog funkcionisanja i razvoja. Zbog toga je važno da budu na adekvatan način tretirane, kako bi mogle da budu funkcionalan element u društvenom, političkom i kulturnom životu. Srpska zajednica u Severnoj Makedoniji, iako brojna i aktivna, zabeležila je drastičan pad u brojnosti prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, a ništa manje zabrinjavajuća nije ni situacija u pogledu broja ispitanika koji su se izjasnili da govore srpskim jezikom. Кako bismo sačuvali svoj identitet, kulturu i tradiciju, neophodno je najpre da sačuvamo srpski jezik. Ovi ciljevi trebalo bi da budu svetionik i srpskoj zajednici u njenom delovanju. Razlike će uvek postojati, ali one ne bi smele da nas razdvajaju, već da daju dodatni podstrek za razmenu mišljenja o načinima za unapređenje položaja srpske zajednice u Severnoj Makedoniji i negovanje klime u kojoj će pripadnici srpske zajednice biti dobri i lojalni građani Severne Makedonije, a istovremeno znati da u svakom trenutku mogu da računaju i na podršku iz matice Srbije.